Razvoj političkog pluralizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini
FDV Ljubljana, FPN Sarajevo, Sarajevo/Ljubljana

Razmatranje izbornog sustava i njegovog utjecaja na stranačku arenu u Bosni i Hercegovini može se započeti prvim višestranačkim i demokratskim izborima održanih 1990. godine. Od tada do danas u BiH održani su petori opći izbori (1990., 1996., 1998., 2000., i 2002.) i općinski/lokalni izbori (1990., 1997., 2000, 2004 ). Pred prve višestranačke izbore Bosna i Hercegovina bila je jedna od šest republika bivše SFRJ, država i socijalistička samoupravna zajednica radnih ljudi i građana, naroda Bosne i Hercegovine, kako je bilo precizirano ustavom iz 1974. godine. Uvođenju višestranačja prethodile su promjene ustava i usvajanjem ustavnih amandmana što je bio i preduvjet za donošenje Izbornog zakona BiH. Prvi višestranački izbori održani su 18. studenoga 1990. godine, a referendum o nezavisnosti BiH održan je 19. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Nedugo potom Bosna i Hercegovina bila je poprištem ratnih sukoba sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma 21. studenoga 1995. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Potpisivanjem daytonskog sporazuma i uspostavom mira stvarani su preduvjeti za druge parlamentarne izbore u BiH koji su se održali 14. rujna 1996. godine. Uz sudjelovanje 98 političkih stranaka iz Federacije BiH i Republike Srpske, izbori, opterećeni brojnim poslijeratnim problemima, su legitimirali iste političke opcije kao i oni iz 1990. godine. Ove, prve poslijeratne izbore organizirala je, nadzirala i provela Misija OESS-a u BiH preko svoga Privremeno izbornog povjerenstva i uz nove Pravile i propise koji su bili ekvivalent izbornom zakonu. Treći opći izbori održani su 12. i 13. rujna 1998. godine. Izbori su održani svim razinama uključujući i izbore za novokonstituirane općine (u kojima nisu održani općinski izbori 1997.). Dvije godine poslije (2000.), OESS je organizirao i treće izbore u Bosni i Hercegovini. U stalnom traženju najboljih izbornih rješenja, izborna Pravila i propisi doživjeli su niz promjena koji će ostaviti traga na stranačku arenu u BiH. Prije svega to su: zabrana kandidiranja osumnjičenim za ratne zločine u BiH i onih kandidata koje je OESS na prethodnim izborima skinuo s lista i zabranio im ponovno kandidiranje; obvezno izbalansiranje spolne strukture na kandidacijskim listama, izmjena izbornog modela preračunavanja glasova u mandate, primjena sustava otvorenih lista, pooštravanje kodeksa ponašanja sudionika u izbornom procesu, mogućnost formiranja stranačkih alijansi, i dr. Izbori 2002. godine, prvi put nakon rata, održani su u organizaciji domaćeg tijela-Izborno povjerenstvo BiH i domaćih propisa-Izborni zakon BiH. I ovaj izborni proces doživio je brojne izmjene. Uvedene su višečlane izborne jedinice i preferencijski sustav glasovanja za izbor predsjednika i dopredsjednika Republike Srpske, izborni prag, otvorene liste i dr. U razdoblju od dvanaest godina, Bosna i Hercegovina promijenila je više izbornih sustava. Može se reći kako su kreatori izbornih pravila, prije svega OESS, eksperimentirali pojedinim pravilima procjenjujući njihov učinak na političkoj sceni. Nema sumnje da su brojni izbori i stalne promjene izbornih pravila doprinijele pozitivnim promjenama u političkom procesu, ali i zbunjivanju i zamaranju samih birača i aktera u političkoj areni. Koliko je u svemu tome bilo i političkog, odnosno izbornog inžinjeringa, poznato je samo onima koji su imali zadnju riječ u izbornim procesima.